Vitamini

Vitamin E - utice na poboljsanje razmjene materija u misicima, stiti od oksidacije vitamine A i C
kao i masne kiseline, potpomaze stvaranju krvi, stiti od zapaljenja misica, skracuje vrijeme oporavka nakon treninga.
Vitamini B - vitamin B1 igra centralnu ulogu u energetskom metabolizmu misica i vazan je za
funkciju misicnih i drugih nerava. Od velikog je znacaja kako za djecu tako i za odrasle. Nedostatak
ovog vitamina dovodi do ozbiljnijeg poremecaja u organizmu covjeka, npr. pojava otoka, slabljenja misica srca, preosjetljivost itd. Neophodan je jer ucestvuje u razlaganju ugljenih hidrata.
ne talozi se u organizmu, i treba ga imati u svakodnevnoj ishrani.
Vitamin B2 - vazan je za procese izgradnje misicnog tkiva i stvaranje energije. Ne nalazi se u namirnicama biljnog porijekla. Nedostatak izaziva stvaranje raznih krasta u uglovima usana i ociju.
Veoma je znacajan posebno pri dugotrajnim treninzima.
Vitamin B6 - utice na aktivaciju enzima koji ubrzavaju razmjenu materija u organizmu, utice na stvaranje vrlo vaznih nukleinskih kiselina, podstice razvoj celija i ima zastitnu ulogu u probavnom
traktu i nervnom sistemu.
Vitamin B12 - utice na stvaranje krvi i funkciju nerava. Nalazi se uglavnom u mesu i jetri.
Trema jesti hranu koja ga sadrzi npr. jetru kada se osjeca malokrvnost. Potreba za ovim vitaminom nije velika, dnevni minimum iznosi 3 mg.
Vitamin C - poznat je po svom zastitnom dejstvu, posebno protiv infektivnih bolesti, ali i po uticaju na stvaranju krvi, tkiva misica, kostiju i zuba. Nalazi se u paprici, karfiolu, crnim ribizlama, jagodama i limunu. Slabo je odrziv na visokim temperaturama kao i u vazduhu.
Namirnice koje ga sadrze treba kuhati sto krace vrijeme i u zatvorenoj posudi. Male kolicine
ovog vitamina nalaze se i u namirnicama zivotinjskog porijekla. Naporan rad izaziva potrebu
za njim. Pomaze otpornosti organizma i borbu protiv zamora.
Vitamin D - Neophodan je za pravilan rast kostiju i zuba. Vazan je u ishrani djece, trudnica i dojilja. Ima ga u mlijeku, maslu, jajetu, jetri dok je hrana biljnog porijekla siromasna ovim vitaminom. Nedostatak izaziva rahitis. Pored toga sto se dobija preko hrane, ovaj vitamin se stvara i u kozi pod uticajem suncanih zraka.
Vitamin A - nalazi se u mlijeku, ulju, maslu, jajetu, zatim u nekim vrstama povrca.
Nije lose unositi ga i vise nego sto je dnevno potrebno, jer se talozi u jetri i trosi se kada je organizmu potreban. Bitan je za vid, kozu, sluznice, rast stanica, reprodukciju kao i imunitet.
Folna kiselina - ima jedan od najacih uticaja na metabolizam proteina u misicima, kao i na stvaranje belih i crvenih krvnih zrnaca. Nalazi se u semenju zitarica, oraha, bademima, ljesnjacima, jetri zivotinja, zelenoj salati, jajima, mlijeku.
Pentotenska kiselina - ima veliku ulogu u metabolizmu proteina, masti i ugljikohidrata, kao i
u stvaranju hemoglobina krvi. Ima ga dosta u jetri zivotinja, mesu, ribi, siru i zrnima zitarica
Dnevna potreba je od 4 do 7 mg.
Vitamin K - ovaj vitamin ima znacajnu ulogu u mehanizmu zgrusavanja krvi. Nedostatak vitamina k se moze izazvati upotrebom antibiotika, sulfatnih tableta i mineralnih ulja.
Rastvara se u vodi, ako nemamo dovoljnu kolicinu ovog vitamina u tijelu tesko je zaustaviti krvarenje. To je izuzetno vazan vitamin za sportiste zbog konstantne hemolize prouzrokovane vjezbanjem. Fizicki stresovi poput intezivnih kontrakcija misica i naprezanja pri vjezbanju
povecavaju potrebu za vitaminom k.